Od 1. svibnja do 20. kolovoza Udruga prijatelja životinja Dr. Ivan Rostaš  dobila je prijave o ukupno 133 napuštene životinje,  od čega je prijavljeno 91 napuštenih pasa . Od tog broja 56 su šteneta, 32 odrasla  i 3 rasna psa.

Udruzi je ponuđeno 15 pasa za udomljavanje, od čega 3 mješanca, 3 rasna psa i 9 štenića.

12 pasa ostavljeno je ispred prostora Udruge  ili ubačeno u dvorište preko ograde improviziranog skloništa za životinje.
Udruzi je prijavljeno i 30 mačića, ostavljenih na ulicama, i još 12 mačića ponuđeno je na udomljavanje .
U istom periodu, udomljeno je svega 6 odraslih pasa i 2 štenića.

Ovom broju treba pridodati još jedan broj životinja, koje članovi Udruge samoinicijativno preuzimaju sa ulica, i  uz veliki trud nastoje zbrinuti u novi dom.
Naravno, svi su najosjetljiviji na šteniće, no njih je i najlakše udomiti. Uz volontere, jedan dio napuštenih životinja sa ulica uklanja Higijeničarski servis Tip Tip, što povećava broj napuštenih životinja u našem gradu i Županiji.
Također, sugrađani koji ne mogu gledati napuštene životinje sami se pobrinu za neke od njih, i sklone ih sa ulice. U nekim naseljima , ljudi se redovno brinu za napuštene životinje, i pse i mačke, i hrane ih. Prizori posuda sa vodom uz stambene zgrade tako  više nisu neuobičajena pojava. Jer nisu svi ravnodušni na patnju napuštenih  životinja, kako na ljetnim vrućinama, tako i zimi.

-         Moramo istaknuti , i zahvaliti  našem gradonačelniku, gospodinu Karliću, koji  je u srpnju u ime Grada  obećao pomoći rad naše Udruge. Sve aktivnosti naše udruge  dosad su se najvećim dijelom financirale iz vlastitih sredstava volontera, tako da nam je i učinak bio vrlo ograničen.
-         Sva sredstva koja dobijemo, kako od Grada, ili od onih koji su u mogućnosti donirati, biti će namjenski potrošena za sterilizaciju i kastraciju napuštenih pasa i mačaka. Samo na taj način može se spriječiti pretjerano razmnožavanje i pojava novih napuštenih životinja. Također svim vlasnicima životinja uvijek ponavljamo da steriliziraju vlastite ljubimce, jer ako su jednom uspjeli udomiti par štenića ili mačića, neće u tome uspjeti svaki put kad njihovi ljubimci dobiju novi pomladak
-         Naglašavamo i da je bitno čipirati vlastitog ljubimca, što je i  zakonom obavezno učiniti najkasnije do 13.06.2011.
            Čipiranje bi trebalo barem malo smanjiti broj izgubljenih ali i napuštenih   životinja.

- Za slijedeću subotu planiramo okupljanje i druženje naših volontera, i svih ostalih vinkovačkih prijatelja životinja na vinkovačkom izletištu Sopot. Sve zainteresirane pozivamo da nam se pridruže slijedeće subote, zajedno sa svojim ljubimcima .

- Kao najpozitivniji događaj ovog ljeta istaknuli bi uspješno  udomljavanje jednog napuštenog psa, kojeg je gospođa Dubravka Kraljević, inače velika zaštitnica životinja, dulje vrijeme hranila u blizini svojeg stana u Starčevićevoj ulici u Vinkovcima. 
Njega je udomio jedan gospodin, kojemu smo 2 mjeseca nastojali pronaći odgovarajuće štene, i koji je u svoje dvorište odlučio prihvatiti baš ovog mladog i napuštenog mješanca terijera. Nadamo se da ovo neće ostati usamljen primjer. Hvala svima koji nastoje dati svoj doprinos u zbrinjavanju napuštenih životinja.

Udrugu prijatelja životinja možete kontaktirati putem maila : prijateljizivotinjavk@gmail.com  na telefon 098/165-3045 i 369-388, aktivnosti  udruge i životinje koje nudimo za udomljavanje oglašavamo na stranici udruge www.prijatelji-zivotinja-vinkovci.hr/, na portalu vinkovci.com.hr i putem Facebook profila Prijatelji životinja Realizacija Azila u Vinkovcima.
 
http://www.facebook.com/pages/manage/updates.php?id=180466878820&sent=1&e=0#!/event.php?eid=144440262255688&ref=mf
 

U prošlom ste  nastavku (valjda) naučili da bajke postoje jedino na blogu. Sudbinu iščekuju preoprezni, neoprezni iščekuju one dane u tjednu. Ne čekajte ništa i što prije sami nađite (i zgrabite) muškića, ili uz pomoć suvremenih sustava za navigaciju.

Ali avaj!

U ova tužna elektronska vremena došlo je dotle da se i sami elektroni međusobno odbijaju a kako li je tek teško spojit dvije duše elektronskim putem.
Još gore je ako pokušate ostvarit sintezu zastarjelim, navodno prirodnim putem -kao slučajno se u lokalu spotaknit na lika. Uvidjet ćete da likovi više ne vise na svakom stablu, a kamoli u lokalu, a ako i nađete na kojega - vjerovatnije je da se ipak radi samo o fikusu. To je možda nekad i bio muškić, ali sada je biljna vrsta i jedina sinteza koju on upražnjava je fotosinteza.
Ako se naziru pokreti, pogledajte jel u blizini neki aparat za održavanje života, poker aparat, playstation ili štatigajaznam. Opasnost: Nipošto ga ne isključujte sa aparata!!! On je već spojen na svoj način.

Dakle, da bi ste sa nekim spojili, tribate se i vi ulogirat. Da da biste se ulogirali ne smiju vam isključit struju. Dakle, prvo pravilo za spajanje je:
1. Na vrijeme podmirite račune za struju!
Da ne ispadne da reklamiram HEP, uštedite struju na drugim stvarima. Ne kupajte se u toploj vodi, ne koristite fen, depilator, fritezu za ušenke tj. peglu za kosu, aparat za varenje i slično. To će vam ionako trebat tek kad se odlučite a izlazak, a do toga je još ohoho. Ako izbjegavate spajanje na internet pod parolom "Volim više uživo!" govorite ljudima da ste tehnološki neobrazovani ili  da se ne snalazite u komunikaciji pisanim putem, ukratko nepismeni. Oduprite se strahovima od neuspjeha i ulogirajte što prije.
 
2. Kad ste se ulogirali, odite na Iskricu, Smokvicu, Facebook i slično. Prvi korak je da temeljito složite profil. Nemojte lagat! Tu se treba ostvarit sinteza dvije sukladne duše, a to nećete postić ako niste sukladni onome za što se predstavljate. Ili ako već smatrate da je bolje slagat, neka ispadne da ste samo pokušavali bit duhoviti ako vas jednom ulove u laži. Npr. ja sam u svome profilu napisala:
"Ne samo što sam djevica, nego ni dojila nisam!"

3. Iskrica, forumi i četovi vam neće prikazati jel osoba zgodna, pristojna, zdrava ili bogata, ali vam mogu otkriti koliko je ta osoba inteligentna. Vrlo je brzo i jednostavno uguglati ono što ne znate, ali za opširniji razgovor o nečemu o čemu nemate pojma već počinju teškoće, osim ako nemate logističku podršku od nekoliko umreženih članova. Ali bez brige, to još nije postalo profitabilno u Hrvatskoj, za sada Ušlagirani plaćaju Kineze samo da im hrane kokoši na facebook Farmi. O osobi sa druge strane veze dakle više govori količina vremena koja joj je potrebna da odgovori na komentar nego njen sam komentar. Ako je prošlo više od dva dana, možda ta osoba čeka da vi njoj odgovorite na komentar. Zbog toga  je potrebno općenito puno čekanja pa otvorite nekoliko veza, ovladajte daktilografijom a i napišite nekoliko kratkih komentara koje ćete kopipejstat po potrebi.

4. Kad pomoću interneta upoznate srodnu dušu, slijedi bolno prilagođavanje na novi način života - real life. Ako ugledate ovakav ili sličan tekst na vašem ekranu, vi ste debelo ušlagirani i isključivanje može imati kobne posljedice po vaš život.

(13:29 pm)Tata37: Srećiceee!
(13:30 pm)Tata37: Srećice, jel gotov ručak?
(13:45 pm)Tata37: Srećice zašto mi se ne javljaš? )
(14:05 pm)Srećica003: Mužiću, nešto me zajebavaju moderatori. Daj solidariziraj, reci in koju. Za mene ))
(14:06 pm)Tata37: Ali srećice, ručak!?!? (
(14:07 pm)Srećica003: Aj moš malo popit ovi put! Vino ti je u dječjoj sobi, ispod šporkih mudanti od juniora, sakriveno u majicu od keruma.
(14:09 pm)Tata37: Srećiceeee! Ti mi donesiii! pliiiiz! znaš da me žulja među!
(14:11 pm)Srećica003:: Needaa mi se! Aj pliz pitaj sina.

Sastavila Danica Čvorović za e-ćakule

P: Moj suprug želi probati seks utroje sa mnom i s mojom sestrom.
O: Suprug vam je očito vrlo odan. Ne može vas se zasititi pa želi isprobati i najbolju poslije vas − vašu sestru. To nipošto nije problem, dapače, obitelj će time postati prisnija. Zašto ne biste uključili i neke sestrične? Ako dvojite, dopustite mu da ode s nekom od vaših rođakinja, darujte mu nešto lijepo i skupo, skuhajte mu fini ručak i ne spominjite taj oblik njegova ponašanja.

P: Sa svojim suprugom nikad nisam doživjela orgazam.
O: Ženski orgazam je mit militantnih feministica koje mrze muškarce. Kao takav, opasan je za obiteljsko zajedništvo i zato ga svom suprugu nemojte nikad više spominjati.

P: Moj suprug neprestano traži oralni seks.
O: Zahtjevi vašeg supruga potpuno su nesebični. Dapače, oralni seks je za muškarca ekstremno bolan. Svojim inzistiranjem vaš suprug samo pokazuje koliko vas voli. I zato mu udovoljite. Uostalom, sperma nije samo sjajnog okusa, već je i niskokalorična. U jednoj žličici ima i manje od 10 kalorija. Hranjiva je, pomaže da očuvate figuru i daje izuzetan sjaj vašoj koži. Muškarci to dobro znaju.

P: Moj suprug prečesto provodi noći sa svojim muškim društvom.
O: To je posve normalno ponašanje i treba ga poticati. Muškarac je lovac i mora se dokazivati među drugim muškarcima. Daleko od bilo kakvog zadovoljstva, noć s dečkima je vrlo stresna i povratak kući je pravo olakšanje za vašeg partnera. Pogledajte samo kako je raznježen i sretan kad se vrati svom stabilnom domu. Najbolje što možete učiniti je da mu kupite lijep i skup dar, skuhate mu fini ručak i uopće ne spominjete taj oblik njegova ponašanja.

P: Moj suprug ne zna gdje se nalazi moj klitoris.
O: Vaš klitoris nije briga vašeg supruga. Ako se morate igrati njime, činite to u svoje slobodno vrijeme. Da biste pomogli obiteljskom proračunu, možete se i snimiti kamerom dok to radite pa potom snimku prodavati preko interneta. Krivnju zbog sebičnosti ublažit će kupovina nekog skupog dara i spremanje slasnog obroka za vašeg dragog.

P: Mog supruga ne zanima predigra.

O: Predigra je za muškarca vrlo bolna. Ako na njoj inzistirate, to znači da svog supruga ne volite dovoljno, jer zašto bi se inače morao toliko truditi da vas dovede u pravo raspoloženje. Napustite sve želje u tom području i iskupite se kupovinom skupog i lijepog dara te kuhanjem finog ručka.

P: Kako da znam kada sam spremna za seks?
O: Pitajte svog dečka, on će znati kada je pravi trenutak. Kada su ljubav i seks u pitanju, muškarci su mnogo odgovorniji, budući da nisu emotivno konfuzni kao žene. To je dokazana činjenica.

P: Trebam li se upustiti u seks na prvom izlasku s nekim?
O: Da. I prije, ako je moguće.

P: Što se zapravo događa tijekom čina vođenja ljubavi?
O: To potpuno ovisi o muškarcu. Važno je da zapamtite da morate raditi ono što vam on kaže bez ikakvih zapitkivanja. Ponekad od vas može tražiti i nešto što vam se čini malo čudnim. Svejedno to učinite.

P: Koliko bi dugo trebao trajati čin vođenja ljubavi?
O: Ne postoji prosječno vrijeme, ali sve dulje od dvije minute je dobro. Ako seks traje kraće od toga, vrlo vjerojatno vi požurujete svog muškarca. Nakon što je vaš partner završio s vođenjem ljubavi, dobit će prirodnu želju da vas naglo ostavi i ode sa svojim prijateljima igrati golf. Ili će se posvetiti nekoj drugoj aktivnosti, primjerice, odlasku s društvom do birtije te konzumiranjem velikih količina alkohola i raspravom o intimnim stvarima. Nemojte se osjećati zapostavljenom dok ga nema! Nađite si posao perući rublje, čisteći stan ili čak možete otići u kupnju i kupiti mu neki skupi dar. Vratit će se kad bude spreman.

-Slovenski policajci uz pomoć američkog FBI-ja otkrili su trojicu mladića iz Maribora za koje se sumnja da su stvorili dosad najmoćniji računalni virus na svijetu pomoću kojeg su se dokopali podataka s kreditnih kartica, lozinki za internetsko bankarstvo i drugih povjerljivih informacija, javljaju slovenski mediji. -Virus je navodno već zarazio nekoliko milijuna računala u cijelom svijetu.

-Istraga je trenutačno u početnoj fazi zbog čega policija i FBI zasad ne žele davati više informacija o slučaju. Policija je zaplijenila i veći broj računala i računalne opreme.

Napali 40 banaka iz SAD-a

-Kako saznaje Delo, osumnjičena su tri Mariborčana mlađa od 25 godina koji studiraju na Fakultetu za računalstvo. Među zaraženim su računalima i ona u nekim poznatim američkim poduzećima i u čak 40 banaka. Zbog napada na području SAD-a u istragu se uključio FBI koji je svoje istražitelje poslao u Maribor.

-Prema neslužbenim informacijama koje prenose svi slovenski mediji, mariborski hakeri udružili su se sa španjolskom kompanijom Mariposa preko koje su širili virus po svijetu. Mutne radnje Maripose još su prošle godine otkrili stručnjaci kanadskog sigurnosnog poduzeća Defence Intelligence, španjolskog proizvođača antivirusnih programa Panda Security te centra Georgia Tech Information Security. Uhićenja u Španjolskoj

-Španjolska policija početkom ožujka uhitila je trojicu osumnjičenih iz Maripose. Vođa hakerske skupine bio je haker Netkario koji je sa svojim pomagačima, Ostiatorom i Johnyloleanteom, širio viruse pomoću kojih je na računala instalirao programe za krađu povjerljivih podataka.

Radi se prekrasno dizajniranom uređaju na tragu Appleovog iPhonea i iPod Toucha s ekranom od 9.7 inča, dostupnom s 16, 32 i 64 gigabajta prostora. Cijena? Sitnica. Zadnjih nekoliko tjedana, posebice posljednjih dana, mediji su se posvetili Appleovom tabletu. Pohvale, kritike i nade – sve smo ih vidjeli i čitali na raznim portalima, blogovima, o Twitteru i Facebooku bolje da i ne pričamo. Steve Jobs je prema prvim naznakama uspio prodati potrebu za iPad koji nudi…

Appleov iPad veličine je polovice A4 papira, odnosno širok 19 , dug 25 , a debeo tek 1.3 centimetara. Tanak uređaj koji možete držati u ruci – teža 0.6 kilograma?

Od Mesića palicu predsjednika države preuzima Josip Manolić, koji 17. srpnja 1991. tu poziciju napušta, prema podacima HNB-a, s utvrđenim dugom od tadašnjih 6,5 milijardi njemačkih maraka, odnosno oko 24 milijarde kuna.

Od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. premijer je Franjo Gregurić, a u njegovu mandatu javni dug pada na 23,3 milijarde kuna. Njega nasljeđuje Hrvoje Šarinić koji Vladom upravlja (uz šefovanje Franje Tuđmana, naravno) do 7. studenog 1993., a te godine unutarnji dug klizi na samo 19,4 milijarde kuna.

Da je Domovinski rat bio mrski neprijatelj državnom dugu dovoljno govori i podatak da je Nikica Valentić 7. studenog 1995. premijersku funkciju napustio s dugovanjima od 19 milijardi kuna. S prestankom rata počinje i bujanje unutarnjeg duga, čemu je značajno pridonijela i mogućnost jačeg zaduženja u inozemstvu, pa je Zlatko Mateša od 1995. do 27. siječnja 2000. Banske dvore „počastio“ javnim dugom od ukupno 46,6 milijardi kuna.

Dakle, dug je u tom razdoblju više nego udvostručen i povećan je za 27,6 milijardi kuna. U tih nešto više od četiri godine Matešina mandata dug je već u prvoj godini, dakle 1996., narastao na 30,7 milijardi kuna, s tim da je u toj godini domaći (unutarnji) dug smanjen sa 17,7 na 17,2 milijarde kuna, ali je vanjski dug povećan sa 1,3 na 13,4 milijarde kuna. I jednom kada smo se „navukli“ na inozemno zaduživanje, nije nam bilo spasa.

Tijekom 1997. ukupni javni dug je narastao na 33,8 milijardi kuna, sljedeće godine je iznosio 36 milijardi, a 1999. već spomenutih 46,6 milijardi kuna, od čega je čak 29,8 milijardi kuna otpadalo na inozemni dug. Iznimno jakim tempom zaduživanja nastavlja i Ivica Račan preuzevši s koalicijom od HDZ-a vlast 27. siječnja 2000. Naime, do 23. prosinca 2003. javni dug je narastao na čak 79,8 milijardi kuna, dakle za 33,2 milijarde kuna.

Ironično je da je jedino smjena vlasti mogla omogućiti Hrvatskoj nastavak zaduživanja u inozemstvu, jer je zbog Tuđmanove politike međunarodna financijska zajednica prijetila postavljanjem „crvene rampe“ Mateši. Od 2000. nadalje počinje iznimno rasti i dug stanovništva i poduzeća, jer je domaćim i stranim bankama također bio olakšan transfer novca iz inozemstva, ali to je samo naličje priče o rastu državnoga duga.

Gledano prema godinama u Račanovu mandatu, već u 2000. je javni dug s 46,6 milijardi narastao na 59,3 milijarde kuna, iduće godine ta brojka iznosi 65,3 milijarde, 2002. se penje na 71,1 milijardi i, kao što smo već kazali, 2003. završava na 79,8 milijardi kuna. Potom dolazi era Ive Sanadera koji u šest godina vladanja povećava javni dug na 118 milijardi kuna, odnosno za 38 milijardi kuna, a Jadranka Kosor, koja je preuzela vlast 7. srpnja 2009. će, prema sadašnjim projekcijama, javni dug u 2010. povećati na 128 milijardi kuna.

Dakle, Jadranka Kosor će u jednoj godini povećati javni dug za najmanje 10 milijardi kuna, a Sanader i Kosor su tako zajedno u sedam godina mandata HDZ-a povećali javni dug za 48 milijardi kuna.

Pri tome treba znati da u taj dug ukupnog iznosa oko 128 milijardi kuna za 2010. godinu nisu uračunati minusi HAC-a, državna jamstva (posebno brodogradnja), preostali dug umirovljenicima, neke kapitalne investicije i jamstva HBOR-a, jer tada ukupni javni dug (prema podacima Ministarstva financija iz ožujka ove godine) iznosi čak 161,4 milijarde, što znači da je od 2003. do ožujka ove godine, u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor, javni dug povećan čak 82 milijarde kuna.

Kako će u odnosu na ožujak dug do kraja godine porasti još oko osam milijardi kuna, to znači da se radi o povećanju od čak 90 milijardi kuna. No, iz te cifre ipak treba isključiti dugove HBOR-a koje ta banka ipak uspije vratiti u cijelosti, no i tada ispada da se radi o povećanju javnoga duga od 80 milijardi kuna u sedam godina mandata Sanadera i Jadranke Kosor.

Kratice koje smo prikupili:

U sklopu IPA prekograničnog programa Mađarska- Hrvatska započela je provedba projekta „Suradnja bez granica - Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“, koji je jedan od 42 odabrana projekta iz tog programa. Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci jedan je od četiri partnera s hrvatske strane, a nositelj projekta tj. glavni korisnik je Zavod za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha.
Ostali partneri na projektu su: Zavod za zapošljavanje sjevernog Zadunavlja iz Szombathelya, Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz, Križevaca, Čakovca i Osijeka. Suradnik na projektu je Mađarsko-hrvatska industrijska i trgovinska komora iz Zagreba. Ukupan iznos proračuna je 189.272,22 EUR od čega Europska unija sufinancira 85%, a projekt će trajati do 31. ožujka 2011. godine.
Program se provodi u pograničnim županijama s obiju strana granica (s mađarske strane županije Zala, Somogy i Baranya, a na hrvatskoj strani Međimurska, Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Varaždinska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija.

Opći cilj projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ je razvijanje integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području kojim će se osigurati mogućnost za usporedbu sustava alata politike zapošljavanja.  Dugoročni je cilj Programa podupiranje razvoja temeljenog na znanju i kulturne suradnje temeljene na intenzivnim društveno-gospodarskim vezama između dviju strana u pograničnom području te promicanje uspješnog upravljanja prirodnom i kulturnom baštinom. Tijekom projekta provest će se osam radionica akademije stručnjaka na različite teme u vezi zapošljavanja i politike zapošljavanja u prekograničnom području, konferencija o politici zapošljavanja te početna i završna konferencija projekta. Izradit će se četiri stručne studije o zapošljavanju u prekograničnom području, metodološki priručnik i priručnik s primjerima dobre prakse, te općeniti priručnik u kojem će se nalaziti opis projekta i skraćeni sadržaj sve četiri stručne studije i drugih rezultata projekta. Također, biti će izrađena zajednička dvojezična web stranica koja će služiti kao info-komunikacijska baza i na kojoj će se nalaziti dokumenti izrađeni tijekom projekta.
 
Ugovor o sufinanciranju potpisan je 19. travnja 2010. godine između glavnog korisnika: Zavoda za zapošljavanje južnog Zadunavlja i upraviteljskog tijela: mađarske Nacionalne razvojne agencije, nakon čega su se počele obavljati prve aktivnosti u projektu. Sredinom lipnja održana je Konferencija otvaranja u Pečuhu, te 1. radionica u Zalaegerszegu, na kojoj su prisustvovali predstavnici svih ustanova partnera u projektu.  Tema te radionice bila je Uloga pakta za zapošljavanje u politici zapošljavanja na lokalnoj razini, te zapošljavanje civilnog društva u ruralnim područjima, odnosno, predstavljena su iskustva programa javnih radova u lokalnim sredinama tog dijela Mađarske.
Druga radionica održana je 30. lipnja u Harkanju u Republici Mađarskoj, s temom Mogućnosti obrazovanja i potpore u Južno Zadunavskom regionalnom zavodu za zapošljavanje, kao i o mogućnostima obrazovanja na tom području u drugim institucijama, te uslugama koje se nude u tom Zavodu za zapošljavanje vezano za traženje posla, prijave na evidenciju, povećanja mogućnosti za zaposlenje, i ostalim uslugama vezanim za tržište radne snage.
Sljedeća radionca održat će se koncem kolovoza u Zalaegerszegu u Republici Mađarskoj, a u organizaciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Vinkovci radionica će se održati početkom prosinca, s temom Zapošljavanje osoba s invaliditetom, poticaji i primjeri dobre prakse.
]]> 2010-07-08T08:55:41+00:00 http://otok-rab.info/rab/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/ http://otok-rab.info/rab/hrvatska/pogledajte-to-se-najvie-isplati-studirati-u-hrvatskoj/#When:07:46:53Z Obrazovanje

Što je danas isplativo studirati, odnosno nakon završetka kojih fakulteta se može naći posao, a koja je diploma, na žalost, put prema birou ili slabo plaćenim poslovima?

Tema je, naravno, kompleksna i jednostavnog odgovora nema, s obzirom na različite afinitete, kao i to da omjer uloženog i dobivenog nije uvijek najpravedniji jer završavanje zahtjevnog fakulteta često ne jamči adekvatno plaćen posao.

Usporedbom podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i analizom tržišta rada portala Moj posao, Slobodna Dalmacija je pokušala barem malo približiti odgovor.

Dakle, da na birou gotovo uopće nema liječnika specijalista, zbog čega neke bolnice muku muče s popunjavanjem nedostajućeg kadra, kao i da tržište rada vapi za profesorima iz prirodne grupe predmeta, posebice matematike, fizike i informatike.

Toga kadra na Zavodu gotovo i nema, zbog čega škole imaju problema s organiziranjem nastave, a iznimno loše stanje je, primjerice, u Zadru, gdje je početkom godine profesora matematike tražilo 15 škola, ali na Zavod se već nekoliko godina nije prijavio ni jedan nezaposleni stručnjak koji bi mogao ili želio predavati u školi.

Analitičari takvo stanje tumače time što je riječ o teškim fakultetima, a plaća koja se nudi u prosvjeti i nije baš velika, pa studenti radije odaberu inženjerski smjer. Podaci sa Zavoda govore kako profesori općenito kratko borave na birou jer je njihova stopa zapošljavanja visoka, a iznimka su, prema statistici s kraja svibnja, jedino profesori hrvatskog jezika i tjelesne i zdravstvene kulture koji su se svrstali na crnu ljestvicu deset zanimanja kojih je najviše u evidenciji Zavoda.

Na toj ljestvici su se, iznenađujuće, našli i diplomirani inženjeri elektrotehnike, koji su donedavno lako nalazili posao, o čemu govori i jedan od naših studenata. Ekonomisti najteže dolaze do posla

Kad steknete ova zvanja, teško ćete do posla:

1. diplomirani ekonomist

2. diplomirani pravnik

3. novinar

4. diplomirani ekonomist za financije

5. profesor hrvatskog jezika

6. voditelj nabave i prodaje

7. profesor tjelesne i zdravstvene kulture

8. diplomirani ekonomist za marketing

9. diplomirani inženjer elektrotehnike

10. diplomirani ekonomist menadžmenta

 Od samog početka utrke Mario je krenuo "na sve ili ništa" i otišao u solo bijeg, no uhvaćen je polovinom kruga.
Na najtežem usponu (11%) francuski natjecatelj je napravio razliku, koju su pokušali nadoknaditi Mario i danski biciklist, no to im nije uspjelo, pa se 5 km prije cilja Mario odvojio i solo prošao ciljnu crtu.

Pobijedio je Francuz Quentin Aubague,  s 1.min. 40 sek. prednosti ispred Marija, a treći je bio Danac Alan Schmidt s 2min.i 13sek. zaostatka za pobjednikom. Time je Mario ponovio uspjeh s prošlogodišnjeg SP u Bogognu u Italiji.

Izložba će biti popraćena nizom događanja i posebnih filatelističkih atrakcija i događanja od kojih ističemo :

• prvu svjetsku marku – “Black Penny” iz 1840. god.; prve marke na području Hrvatske 1850. god. ; Prve hrvatske marke –1918. -  1941.  -  1991.
• Poseban prijenos pošte tramvajem - Tramvajska pošta .
• Radionice za mlade i početnike u filateliji
• Škola filatelije : Kako i zašto skupljati marke ?
• Djeca crtaju marke
• Predavanje nbsp; Kako se izraditi izložak
• Poseban poštanski ured
• Prigodni poštanski žigovi.

Treba spomenuti da je ova izložba nastavak niza velikih filatelističkih izložbi u Hrvatskoj od kojih ističemo svjetsku izložbu JUFIZ III. održanu od 20. - 25. 5. 1956., zatim europsku regionalnu izložbu ALPEADRIAPHILA 2004, održanu 10. - 12. 9. 2004. i jubilarnunacionalnu filatelističku izložbu CROATICA 1907-2007 održanu od 8. do 12. 9. 2007. U posljednje vrijeme hrvatski filatelisti osvajaju na svjetskim i međunarodnim izložbama brojne medalje, a samo u 2009. čak 109 od zlatnih do brončanih. Sudjelovanje na izložbi CROATICA 2010 ZAGREB je kvalifikacija za sudjelovanje na međunarodnim izložbama u 2011. godini na svjetskoj izložbi PHILANIPPON 2011 u Japanu i INDIPEX 2011 u Indiji kao i za  europsku izložbu ALPE-ADRIA 2011 OPATIJA.

Više o hrvatskoj filateliji i izložbi na web stranici HFS-a  www.hfs-cpf.hr .

Mrski socijalizam, odnosno njegova najgora varijanta komunizam je za nama debelih dvadeset godina. Mrzili smo redove za šećer, ulje i kavu, proklinjali bonove, u mislima mitraljezirali komunističke vlastodršce, a istovremeno priželjkivali njihov dokoni način života kroz kapitalistički poredak. Sanjali smo kapitalizam, ljudi moji. I gledali na sat kad će doći.

Gastarbajteri su nas redovito prilikom dolaska ovamo kljukali pričama o tom bogatom zapadu, mamili čokoladicama "Milka" i gumenim bombonima... Uzdisali smo za njihovim mercedesima, "bemveima", kućerinama... Televizijska slika u boji nam je kroz razne "Dinastije" i "Dallase" mamila uzdahe ushita. Svakodnevno smo se u intimi dnevnog boravka šetali prostranim salonima prebogatog Blakea Carringtona i žene mu Kristle. A roditelji su nas hrabrili kako će vrag odnijeti i Tita i partiju, i mrsku nam Jugoslaviju, te ćemo jednom i mi doživjeti da postanemo dio toga prebogatog zapadnog svijeta, u kojemu će nam teći "med i mlijeko".

I dočekasmo i taj prevažni dan, u kojemu su nas naši političari uveli u taj dugosanjani svijet kapitalizma. 46 godina smo nestrpljivo iščekivali taj datum. A mnogi i pomriješe, ali ga ne dočekaše! I u krvi izvojevasmo taj svijet! I počeše se nizati godine naše pod kapitalističkom kapom, a mi promatrasmo kako džepovi postaju deblji samo onima koji su nas u taj svijet uveli. Zapravo, primijetismo da je istim onim ljudima koje smo mrzili 46 godina, sada još bolje, da izvrsno plivaju u tom kapitalističkom svijetu, te postaju sve deblji i masniji, zapravo prave neumjerene kapitalističke svinje.

Kad razmišljam o našoj povijesti, primjećujem upravo jednu frapantnu činjenicu, a ta je da mi na neki cilj uvijek stignemo sa zakašnjenjem, upravo u vrijeme kad je "gozba" završila, a na stolu ostale samo "mrvice".  Zbog toga što vječito kasnimo, smo i vječiti luzeri. Neću sada potkrepljujući izrečenu tvrdnju protresati hrvatsku povijest i navoditi primjere od "stoljeća sedmog", ali ću navesti jedan friški primjer kašnjenja, koji nam, duboko sam u to uvjeren, ništa dobrog ne donosi, a to je prekasni ulazak naše zemlje u EU. Zapravo donosi dobro samo ovim našim novokomponiranim i dobro ugojenim kapitalističkim svinjama!

Da malo razložim ovo što napisah. Znamo i ekonomski analitičari nas uče da kapitalistički svijet danas prožima najgora varijanta kapitalizma (ona neoliberalna kojoj smo se i mi priklonili), koja vidi samo profit (povucimo tu paralelu sa najgorom izvedenicom socijalizma tj. komunizmom koji smo prošli!). Taj neoliberalni kapitalizam danas preziru obični ljudi diljem svijeta, od Amerike do Europe. Ta vrsta kapitalističke svinje je u jad i bijedu bacila mnoštvo obitelji. Ona je kupila vodeće političare svih stranaka diljem svijeta, ta "svinja" hrani korupciju, potplaćuje, potkupljuje, cijedi, izrabljuje, ubija... Ništa joj nije sveto, od ničega ne preza. I nezasitna je. Gledajući našu bližu hrvatsku prošlost, čitajući o tolikim aferama u kojima se nađoše naši političari, razuman čovjek ne može, a da ne posumnja da ih ista ta "svinja" hrani svojim "salom i mašću". Jadni su takvi vođe svoga naroda koji su za malo "špeka i čvaraka" u stanju potpisati bilo što, učiniti bilo što! Na štetu vlastitog naroda i vlastitih ljudi!

I danas kad je EU- zajednica "mrsa od te svinje sita", kad joj prijeti raspad uslijed kapitalističkog neoliberalizma, kad euro puca po svim šavovima, mi dolazimo na gozbu, noseći darove "misirske". Noseći sve vrijedno što još imamo i što nam je preostalo. Noseći glavu naroda svoga, svoje povijesti, prolivene krvi, nacionalnog ponosa, na pladnju... Nemojte mi reći da ovo nije istina! Nemojte me vrijeđati! Nemojte mi o domoljublju ovoga puta! Jer ja jesam domoljub i dičim se time! I zato me i boli! ISTINA JE TO, SVAKODNEVNA NAŠA ISTINA! Ali nitko o tome ne piše! Istina kakvu nam serviraju mediji, je istina plaćena masno od te iste kapitalističke svinje, narode moj! Istina je to jedne nezasitne svinje u čijem se koritu nađosmo, a da toga ni svjesni nismo!

Debelo smo zakasnili sa samostalnošću, debelo smo zakasnili s EU projektom! Sad je kasno! Drugi su pojeli pečenje i omastili brke. Preostale su samo mrvice! Je li se vi nadate čemu boljemu? Kakav je vaš san danas? Kako danas živite? Je li to ono što su naši starci 46 godina sanjali?

Prijatelji moji dragi, postoji rješenje. KAPITALISTIČKE SVINJE NA DIJETU! ŠTO PRIJE TO BOLJE! Postoji li itko u ovoj Lijepoj Našoj da rečeno sprovede? Da kaže: BILO JE DOSTA PRASANJA!

PRVI DAN

Svečano otvorenje u nedelju 15. 08 otvorio se spektakularno i da drugačije, ispred Kaštela u Pazinu, vrlo prohladne istraske večeri galerijom Društva likovnih stvaratelja Pazina, koja je predstavila “7x7”, izložbu Davor Sanvincenti, dok je nakon toga usledilo svečano otvaranje Festivala intrigantnom instalacijom Davorke Tumpić "Uhvaćeni plijen". Instalacija koja je postavljena na samom ulazu u muzej Kaštela, u prvoj kamenoj prostoriji, u čijem centru se nazio jedan namešteni bračni krevet na sredini prostorije, koji simbolizira uhvaćeni pljen intimnosti i trenutnosti stvaranja vezanog za instalaciju, odnosno umjetnički izraz proizveden u jedinstveno iskustvo koje umjetniku omogućava ličnu interpretaciju stvarnosti, intimnosti i seksualnosti. Instalacija kao showcase u jednom vremenu globalizacije i otuđenja, osećajnosti i intimnosti, danas gotovo zanemarena i skoro zaboravljena katagorija.
Zatim je usledila prezentacija “BRAND BOOK-a 7DS “ beogradskog performera
Zorana Rajšića “7 dana“ početak performansa koji će se nastaviti svih sedam dana tokom festivala. Da bi zatim usledio centralni događaj večeri, projekcijom filma “Opsesija”Matije Debeljuha, kaotična priča o teskobnim ljubavnim i kompliciranim seksualnim odnosima, kao i frustracijama i strahovima koje ne isplivavaju odmah, ali su ipak tu. Film raspravlja o mogućnosti doživljavanja prave ljubavi, koja bi bila izbavljenje. U pitanju je zapravo video instalacija koja je već zapažena na nekim filmskim festivalima u Hrvatskoj ali je takođe jako dobro prihvaćena od strane likovnih teoretičara, zbog pretpostavljam izuzetne slikovnosti video materijala: kao spoja umjetničkog i eksperimentalnog videa ali i igranog filma. Film u potpunosti komunicira sa estetikom muzičkog videa, zbog cjelokupnog dizajna i fotografije, tako uz pažljivo birane stilske izražaje, svetla, boje, zvuka, kadriranja stvorile određenu sugestiju i zaključak o radnji filma. Iznad svega autor filma ispituje i vešto artikuliše vizuelnim aspektima filma kao osnovnog medija.
Za kraj večeri usledio je koncert i party na tvrđavi sa spektakularnim pogledom, koncertom gipsy swing jazz banda “HOT CLUB DE ISTRA“ .

DRUGI DAN

Drugi dan pazinskog Festivala Sedam dana stvaranja protekao je obećavajuće. Počeo je razgovorom i performansom Damira Čargonje Čarlija, koji su upotpunili rječani Sven Stilinović, Branko Cerovec i Tajči Čekada na diskusiju odnosno predavanju „Razgovori o direktnoj komunikaciji u umjetnosti“, nakon čega je usledio Čarlijev performans „Crveno crni političar”, u kome je Čarli u komunikaciji sa publikom nedvosmisleno pokazao crveno crnog političara simpatičnim ali nadasve ukusnim razgolićavanjem (odnosno sopstvenu obojenu stražnjicu). Usledila je cinična ali i duhovita poruka svim hrvatskim političarima. Cerovec, Sven, Čarli i Tajči Čakada su na diskusiji sa publikom raspravljali o moći performansa i energiji koja ostaje zauvek bez obzira na vlast, i zapravo o akciji u kome je komentiran raniji performans, gde su preko grafita na zidu kukastog krsta, zaljepili sliku Tita, na šta je samo obližnji Dom umirovljenika reagirao vrlo pozitivno. U pitanju je čuveni performans akcija koja je uspešno privukla pažnju svih čelnika političkih partija u Hrvatskoj i natjerala ih da pozitivno odreagiraju ili ne odreagiraju, što je naravno i osnovni cilj umjetničkog performansa. Dakle ako se učini umetnički ili kulturalni prestup u Hrvatskoj može se desiti da vam oduzmu pasoš. Ako učinite umjetnički prestup u Beogradu, može vam se desiti zovu vas na informativni razgovor. Ako učinite umjetnički prestup u Novom Sadu možda vas uhapse, u Sarajevu možete da nestanete, dok u Sloveniji dobijete stipendiju za inostranstvo. U Hrvatskoj umjetnički prestupi kroz akcije performanse ovog tipa najčešće prolaze bez ikakvih reakcija gdje je šutnja građanstva zapravo najveći neprijatelj.
Zatim je usledila modna revije umjetnice Tajči Čakade „Mrtva priroda“ u kome je umjetnica pokazala najnoviju modnu kolekciju napravljenu isključivo od prirodnih materijala, školjki, algi itd. Kolekcija je već dobro poznata hrvatskoj javnosti, jer je ova intrigantna umjetnica već imala prilike iznajmiti svoje kostime za potrebe snimanja video spotova i kazališnih predstava.
Drugi dio večeri usledio je sa prikazivanjem filma „Slobodna volja“ Željka Bobanovića-DON BOBO, eksperimentalnog filma video instalacije i razgovora sa Davidom Belasom, direktorom festivala Sedam dana stvaranja o tome šta je zapravo Slobodna volja. Film uz eksplicitne video prikaze različitih instalacija i pažljivo odabrane muzike, nedvosmisleno govori o slobodni volji koji su vezani za životne izbore i različita shvatanja. Takođe je veliku pažnju privukla izložba-akcija Volja Davida Belasa gde su crteži, grafike i izložbeni eksponati postavljeni na beton ispred publike.
Nakon filma usledio je koncert Marka Ritoša Ti (ni)si druderi, solo piano-cembalo-rhodes.  
(Radmila Đurica)

*po završetku festivala možete očekivati i galeriju slika kojom ćemo nastojati vizualno dočarati festival

Aktualna rasprava o proračunu Europske unije za narednu godinu neumitno, kao i sve rasprave kad se nauštrb suvereniteta pojedničih nacionalnih država pokušava učvrstiti europsko političko jedinstvo, daljnjim institucionalnim snaženjem zajedničkih funkcija države, dovela je do konfortacije kohezivnih snaga unutar Unije naspram onih koji  njoj vide samo nasilnu unifikaciju i , načelno, protive se svakom prijedlogu za učvršćivanje federalnih elemenata.

Tako se u raspravi o reformi proračuna Europske unije ponovno pojavila kontroverzna i nepopularna ideja - mogućnost uvođenja europskih poreza kojima bi se izravno financirao središnji proračun Europske unije. Inače, predviđena središnja zajednička blagajna za 2011. godinu (europski proračun), stajat će porezne obveznike EU-a 122,9 milijarde eura. Proračun ujedinjene Europe puni se s nekoliko stavki, a najizdašnija je stavka izravnih uplata država članica. Ta je kvota određena prema ekonomskoj snazi pojedinih država koje čine Uniju, tako da veći ukupni društveni proizvod ujedno znači i veća izdvajanja u zajedničku blagajnu. Premda, načelno, to i ne znači veća pojedinačna prava u zejedničkim europskim poslovima, zna se kako glasovi gospodarski najrazvijenijih zemalja, čije su ekonomije, ujedno i najrazvijenije, posbeno Njemačke, Velike Britanije, Francuske i Italije, ipak, imaju veću težinu od glasova malih država. Koliko je tko važan najtransparentnije se vidi u prevladavanju  kriznih situacija, kao što je to bila, primjerice, svojedobna zajednička intervencija za spas eura u kojoj je, naravno, Njemačka, opet, najviše „potegla“. Manji dio zajedničkih prihoda članice ostvaruju od PDV-a. Zato se s pravom kaže da mali, osobito ako su nerazvijeni, bolje prolaze u zajedničkoj europskoj kući od velikih. Jer, bez obzira na njihove priloge, kroz različite programe potpora redovito više dobivaju nego daju. U tom kontekstu je zanimljivo je da bi Hrvatska, kada postane članica Europske unije, u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti nešto više od 600 milijuna eura, dok bi istodobno iz zajedničke blagajne mogla povući višestruko veći iznos.

Kad je o zajedničkim europskim financijama riječ, na djelu su centrifugalne i centripetalne sile. Prve predvodi Europska komisija koja nastoji osigurati vlastita sredstva koja bi osigurala veću autonomiju djelovanja. Predlaže se da se ta sredstva prikupljaju posebnim porezom, obveznim za sve porezne obveznike u zemljama članicama Europske unije. Prema riječima Janusza Lewandowskog, europskog povjerenika za EU proračun, novost je i u tome da bi se ta porezna osnovica u praksi realizirala izravnim uplatama u proračun EU-a.

Osim izravnih poreza, predviđa se i dodatno oporezivanje financijskih transakcija, uvođenje dodatnih trošarina na zračni prijevoz i većih trošarina na ispuštanje ugljičnog dioksida. Nasuprot njima, tu su i centripetalne sile koje ideju o europskim porezima ne primaju dobrohotno. Tako se, primjerice, Španjolska izjasnila za izravno oporezivanje, a prije nje to su učinile Poljska, Austrija i Belgija. S druge strane, veliki - Velika Britanija, Njemačka i Francuska izrijekom odbaciju ideje o dodatnom oporezivanju svojih građanja kako bi se izravno punio proračun Europske unije. Oni s razlogom tvrde da ubiranje poreza preduboko zadire u pitanje nacionalnog suvereniteta. A za takvo što, očito, nije pravo vrijeme.

U Lake Ciyu vas petkom očekuje različiti tematski program sa Go Go & trbušnim plesačicama, predivnim hostesama, poznatim folk izvođačima, karaoke & live vocal i još mnogo iznenađenja.

Do usijanja vas dovodi vrhunski DJ DAN sa starim i novim hitovima domaće i narodne glazbe, uz osnovni program svaki petak noćni klub Lake City bogato nagrađuje goste od strane sponzora.

Zato ljubitelji narodne glazbe i domaćih hitova svakog petka u Lake Cityu ćete se zabaviti na nešto drugačiji i zanimljiviji način što će vas dovesti do nezaboravnog provoda.

Program starta u 23 sata! PR Marko Info / rezervacija stola na br: 091. 722.75.41

Ljudi se prepoznaju, simpatiziraju i druže prema sasvim nepredvidljivim razložnostima. Druženja mogu prerasti u prijateljstva ili čak u ljubav. Uobičajeno, ljudski je komunicirati ali kreativna komunikacija zauzima vrh međuljudskih odnosa. Ostaviti ćemo sociolozima seciranje teme općenja među ljudima. Ovdje ćemo progovoriti o likovnom projektu kojeg je iznjedrilo SASVIM LJUDSKO upoznavanje pretvoreno u kreativno druženje.

Četiri autora upoznaju se, sprijateljuju i, iz razloga što su sva četvorica likovnjaci, kreću skladati ideju zajedničkog nastupa. Svatko od njih, bez povezane namjere ili zadane teme, na isto mjesto iznosi radove. Tako se dogodilo da je svatko od autora prinio djela koja se mogu svrstati u zajednički projekt a da je projekt spontano dobio temu: Sasvim ljudsko.

Krenimo redom:

Ivo Dejanović predstavlja slikarske radove. Radi se o svojevrsnom tematski povezanom triptihu. Radovi prikazuju tri različita tekstilna prekrivača / marame koje se elegantno opuštaju niz formate platna. Sva tri komada tekstila s gornje strane ulaze u područje slike kao da su prebačeni na moguću siluetu. Iluzija prostora naglašena je sjenama predmeta. Nadrealnu, mističnu atmosferu podcrtava nedefinirana pozadina te uporaba snažnog kolora. Kao da je predmet načas zaustavljen u prolazu kroz kadar. Realni objekt uklopljen je u nadrealnu okolinu. Iz formata izlaze i donji rubovi nacrtanog predmeta ili njegove sjene. Promatrač stječe impresiju filmskog isječka imaginarnog prostora.
Autor, slikarskim sredstvima, uspijeva postići dojam otpora površine izglačanog plemenitog tekstila, ovješenog u valovitim naborima preko nedefiniranog oblika. Rupci po šarama pripadaju ženskom asortimanu odjevnih predmeta pa se asocijacija usmjeruje na mogući tekstilom obgrljeni suptilni ženski torzo.

Saša Dejanović pažnju usmjeruje na lice. Lice je osnovna oznaka identiteta. Lice govori o unutarnjem stanju ili nosi željenu grimasu. To je dio tijela koji je neponovljivo osoban. Dio tijela koji nas označuje kao pojedinca.
Umjetnik motivima ne prikazuje ambijent u kojem bi se lica mogla nalaziti. On ih izrezuje, izolira. Svakom portretu dodaje brižljivo osmišljenu pozadinu. To je uvijek površina prekrivena, ponekad i snažnim, jednakomjernim kolorom. Na nekoliko radova obris lica moramo potražiti unutar odmjereno razrađene pozadine. Čini nam se kao da određeni tretman boje odgovara stanju motiva ili da određeni ton motivu pojačava izraz koji autor želi izgovoriti.
Moguća analiza, komentar, traži od nas odgovornost doticanja mnogih područja koje umjetnik svjesno ili nesvjesno apsolvira kako bi dobio rezultat koji nam podastire. On se ne zadovoljava prikazom oblikovnog stanja, već napor usmjeruje k preciznom oslikavanju karaktera ili psihičkog trenutka modela. Prikazati ljudsku dušu slikarskim tehnikama nije lagan pothvat. Kad se laća problematiziranja osobnog, Dejanović poznaje pravila tradicije, zna koja značenja od prikazivanja lika očekuje umjetnik, a koja promatrač. To su fizionomski te postularni identitet modela. Relacija percepcije je formalno opisiva odnosima između linija, tonova i kompozicije, no, ovdje je zagonetniji socijalni ili - još preciznije - intimni kontekst. Kroz radove se provlače prikriveni odnosi osobe i okoline. Očito je da je Saša Dejanović model doživio kao umjetnik istraživač, a manje kao interpretator oblika. Umjetnikovo promišljanje raščlanjuje konvencionalnu sliku stvari ili – preciznije - raščlanjuje pristup motivu. Umjetnik je motive doživio kao senzibilna osoba bez obzira na to je li ih vidio očima, prenosio sa fotografije ili osjetio nutrinom. Radovi su nastali na temelju portreta, no ovo nije izložba portreta. Pred nama je kolekcija stanja. Zbirka emocionalnih situacija modela doživljenih kroz prizmu autorovog doživljaja.

Dragan Karlo Došen, kao likovni ali ne samo likovni eksperimentator i istraživač, također se pridružuje temi ljudskosti. On predstavlja video rad. Od prvog kadra svjesni smo da ćemo prateći projekciju biti iznenađivani situacijama koje slijede. Konstanta koja se provlači kroz cijeli video rad je urbana situacija. Autor problematiziranje ambijenata i situacija, iako naoko pasivno u stvari predstavlja s nemalom dozom cinizma.
Niskobuđetni video uradak započinje problematiziranjem stanja i pozicije spomenika Ivanu Pl. Zajcu. Realistična metalna figura na udaru je izmeta golubova. Plavo nebo, monument važnom čovjeku, let ptice u plavetnilu, pojava tenora koji pjeva religioznu ariju završava dodavanjem oslonca – štapa za hodanje koji se odlično uklapa u prostor skulpture.
Drugi čin ovog video rada događa se na slijedećem gradskom trgu. Kip, postavljen u čast mljekarica koje su nosile mlijeko, autor preljeva - mlijekom. Tako se smisao skulpture udvaja, oživljava. No, pas koji ulazi u kadar i liže proliveno mlijeko sarkastično demistificira situaciju.
Slijedeću javnu gradsku skulpturu autor uzima na zub komentirajući ju doslovnom asocijacijom. Pored skulpture koja bi trebala simbolizirati morski val, autor postavlja surfera sa daskom. Čini nam se da čak i surfer sumnja u uvjerljivost i dojmljivost artističkog objekta.
Ista daska za jedrenje pojavljuje se i u dva kadra koji slijede. U jednom, uz reljef zaštitnika Rijeke, Sv. Vida autor izduženi oblik daske uspoređuje sa perom koji je svečeva atribucija. Slijedeći, posljednji kadar ovog video rada animira slučajnog prolaznika koji dasku za surfanje pronosi i naposljetku naslanja na okomite dijelove suvremenog mosta / spomenika.Dosjetljivost, sarkastičnost i određena neambicioznost osnovne su odlike Došenovog video rada. On, bez obzira na iskazano problematiziranje ne iskazuje stav. Autor započinje komentare tema a nama ostaje da ih nastavimo promišljati.

Goran Gromsky Skorup unutar ovog projekta predstavlja seriju fotografskih radova. Iako niz fotografija nije istoznačan niti po formatu niti po pristupu, mogu se odlično sastaviti u jedan iskaz. Radi se o fotografijama sa putovanja Tunisom. Autor nam, od izobilja radova želi prikazati dojam i atmosferu egzotične zemlje. Tako nam nudi vizualni opis najekstremnije situacije – pustinje i nekoliko portretnih fotografija na kojima je pored fizionomija na uvid ostavljen ambijent. Lica na fotografijama nose karakteristike tamošnjih domaćih ljudi raznih generacija, od lijepe mlade djevojke do muškog lica izboranog vremenom. Autor širi kadar pa bivamo upoznati sa karakterističnom odjećom i detaljima okoline u koju su akteri uronjeni.
Autor snažno doživljava pustinjske predjele radom snimljenim iz zraka. Struktura pješčanih formacija jednakomjerno je raspoređena na cijelom formatu. Prema gornjem dijelu fotografije perspektivno se oblici smanjuju. Nemamo točan dojam kolike bi pješčane nakupine mogle biti. Ne znamo da li se radi o mikro i makro kozmosu. Tek u pažljivijem čitanju uočavamo pri vrhu sitne figure ljudi a percepcija nam se ustaljuje u realnoj procjeni gabarita strukturirane površine.

Izložbu će, u nazočnosti autora, predstaviti Eugen Borkovsky. 

U promociju kninskoga turizma počelo se intenzivnije ulagati tek posljednjih nekoliko godina, a rezultati su već vidljivi jer u Zvonimirovu gradu sve je više stranih gostiju.

Rekordni broj turističkih noćenja, blizu deset tisuća, zabilježen je u Kninu prije dvije godine, no u kninskoj Turističkoj zajednici smatraju da bi realno mogli očekivati oko 20 tisuća noćenja godišnje.

- Najveća je prepreka u ostvarivanju boljih rezultata ograničen broj smještajnih kapaciteta jer imamo samo oko 150 kreveta. U prvih šest mjeseci ove godine broj dolazaka gostiju smanjen je za 15 posto, ali je zato zabilježeno šest posto više noćenja – kaže Ante Šimić, predsjednik Ureda TZ-a u Kninu.

Izgradnja novog hotela u Kninu najavljuje se već nekoliko godina. Knin je zasad turistima najzanimljiviji za jednodnevne izlete, a gostima, naročito strancima, Zvonimirov grad je već duže vrijeme najatraktivniji zbog lovnog i ribolovnog turizma te planinarenja.

Lovci iz Italije već tradicionalno dolaze na kninsko područje i odsjedaju u hotelu “Mihovil”, a Šimić najavljuje kako će kninski turistički radnici otići u Italiju na specijalizirani sajam lova i ribolova, kako bi svoje prednosti približili Talijanima, ali i gostima iz drugih europskih država.

Veliki broj gostiju zainteresiran je i za ribolov na Krki, među kojima je najviše Talijana, Španjolaca, Francuza i Rusa. Knin je ovoga proljeća bio domaćin Svjetskog prvenstva u lovu na pastrvu na Krki. Ovoga ljeta TZ Knin predstavio je kninski turizam gostima koji ljetuju u Pirovcu i Biogradu, a spremaju se napraviti prezentaciju i u Vodicama.

Bez mnogo riječi, dostojanstveno i ponosno, zahvaljujemo svima koji su zaslužni da ovaj, za nas, veliki dan, možemo proslaviti slobodni i u miru.

Prisjećajući ih se svakodnevno, a ne samo jedan dan u godini, iskazujemo im svoje iskreno poštovanje.

    Utrka je vožena u okolici grada Pordenonea, a osim vozača Sokol-Cestorada u pratnji trenera Mate Džalte, pozvana su još dva kluba iz Hrvatske : Fortica iz Šibenika i Stubaci iz Stubičkih Toplica.
Treneri ovih klubova su izbornik i pomoćnik izbornika mladih hrvatskih selekcija, a njihovi klubovi, uz vinkovački, ujedno i čine  okosnicu mlade nacionalne vrste.

    Dužina utrke od 77 km (10 krugova po 7,7km) i 80 vozača na startu te ravna staza i nekoliko prolaznih ciljeva obećavali su brzu  utrku i veliku borbu, što je i potvrdila prosječna brzina pobjednika od 41,5 km/h. Naši vozači su dobro vozili i  napadali, no svi pokušaji bijegova su uhvaćeni od jakih talijanskih ekipa, te je velika grupa došla kompaktna na završni sprint.

    Najuspješniji vinkovački a ujedni i hrvatski vozač bio je Filip Čengić, koji je osvojio jedan prolazni cilj. Iako je u finišu utrke držao odličnu 5.poziciju, u završnm sprintu su ga  izgurali talijanski vozači, te je završio kao 16. Zvonimir Jelinić bio je 18. (najbolje plasirani Hrvati), Bruno Maltar 44., a Luka Jovanović 66. Prva 4 mjesta osvojili su Talijani, a 5. i 6. bili su slovenski vozači.

    Ova utrka je bila veliko iskustvo za naše kadete, ali i odlična priprema za Čengića i Maltara, za nastup na najjačoj etapnoj utrci u Europi za kadete (Jugend-tour) 15.kolovoza u Austriji.

    Trener Tomislav Zadro je zadovoljan što su vozači slijedili njegove upute da ne uzimaju suviše rizika na ovako ravnoj, neselektivnoj utrci, kako ne bi reskirali pad i ozljedu ili uništenu opremu, što si klub poput našeg ne može priuštiti.

     U nedostatku utrka u Hrvatskoj, već slijedeći vikend očekuje ih borba s mađarskom konkurencijom na utrci Liget kupa u gradu Tamasi.